Bivši vojni pilot o srušenim iranskim bombarderima: Imali su šanse koliko i ja u ringu s Mirkom Filipovićem

Naime, službeno se navodi da je kuvajtska protuzračna obrana greškom oborila borbene zrakoplove tipa F-15E Strike Eagle.

"Očito je da su zrakoplovi F-15 bila u misiji iznad Iraka i vraćali se putem kojim nisu trebali ili su bili u misiji, ali to nije bilo koordinirano s Kuvajćanima. Pritom je došlo do prijateljske paljbe. Amerikanci to nisu očekivali pa nisu ni reagirali. A i očito je Kuvajćanin jako dobar pilot", započeo je Selak pa nastavio o neuobičajenoj situaciji:

"Ne znamo je li ispalio tri, kako se govori, ili više raketa. No, ako oni to nisu očekivali, onda to nije nešto neuobičajeno."

Također, srušena su i dva iranska bombardera Su-24 u zračnom prostoru Katra.

"Nemamo puno detalja o toj akciji, ali ono što se zna, objasnit ću. Najteži, najzahtjevniji, najsloženiji i najizazovniji zadatak vojnog pilota jest napasti nosač zrakoplova ili neprijateljski aerodrom. Ono što su iranski piloti pokušali je na granici nemoguće misije. Kako smo čuli, pokušaj napada vršen je sa Su-24, zrakoplovima iz doba SSSR-a, a datira iz otprilike 1974. Iako ga se navodi kao bombarder, to je dvomotorac i karakteristika su im krila koja se skupljaju i šire, što znači da bi mogao koristiti i autoputove za uzlijetanje ili slijetanje. Problem je što mogu napasti samo ako dođete blizu cilja. No, previše je star i inferioran u odnosu na Katar, koji ima napredne F-15 i njima je srušio bombardere. Za mene je to model koji ima najbolji presretač, a da nije stealth. Iranski zrakoplovi su u tom sukobu imali šanse kao da mene stavite u ring s Mirkom Filipovićem."

Istaknuo je da ne vjeruje kako su Iranci išli u napad samo s ta dva zrakoplova.

"Možda su uključeni bili i dronovi, a možda i krstareći projektili. Zašto? Zato što je odlazak s dva zrakoplova suicidalna misija. Šanse za uspjeh su bile jako male, ali treba odati priznanje iranskim pilotima koji su se usudili poletjeti i otići na taj zadatak. Jedino što me čudi jest da nisu upotrijebili veći broj bespilotnih letjelica ili krstarećih projektila."

Imaju li Iranci uopće vojne zračne snage?

"Jednostavno, šanse u borbama u zraku Iran nema. Protiv tehnike koju imaju Izraelci i Amerikanci nemaju što tražiti. Ali, iako se nekome neće svidjeti to što ću reći, Iran se ima pravo braniti jer je napadnut i sigurno ima mogućnosti braniti se."

Osvrnuo se i na Hormuški tjesnac, odnosno, može li se tamo odvijati promet, čak i uz američke garancije.

"Ne znam koja će kompanija dozvoliti da s tankerom prolazite kroz Hormuški tjesnac tijekom rata. Pa on je širom oko 40 kilometara. Ako se ispali dovoljan broj bespilotnih letjelica i raketa, neće svi moći biti oboreni. Pa nije moguće zaštititi u potpunosti ni Tel Aviv i Jeruzalem, a kamoli Hormuški tjesnac. Ne vjerujem da će itko tamo slati tankere."

Ukrajina je poslala stručnjake za protudronsku obranu na Bliski istok.

"Ne bih rekao da drugi nemaju ili ne znaju kako koristiti protudronsku obranu, ali Ukrajinci su najbolji jer ratuju. I znate kako je, u ratu prvo pogine istina. Tako i Ukrajinci lažu da su uništili 109 projektila od 110 koji su poletjeli. Nažalost, prava situacija je drugačija. Ali, da imaju najveće iskustvo, imaju. Samo, ne znam koliko je mudro slati pomoć, a ti se moraš braniti. Ne vjerujem da Izraelci to ne znaju ili ne mogu. Nije to tako kako Ukrajinci pričaju. Svaka strana priča svoje", zaključio je Ivan Selak.